HNV - Hrvatsko nacionalno vijeće republike Srbije  
   HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE U REPUBLICI SRBIJI 14. prosinac 2017. godine    


Broj posjeta: 532010






Arhiva aktualnosti   

Aktualnosti za mjesec rujan   

| 29.09.2017.
Prijedlog strategije razvoja kulture u Srbiji bez sudjelovanja manjina
 
Prijedlog strategije razvoja kulture u Srbiji bez sudjelovanja manjina Javna rasprava te slanje i dostavljanje prijmjedaba na prijedlog Nacrta strategije razvoja kulture Republike Srbije 2017-2020 završen je u četvrtak, 29 rujna. U Hrvatskom nacionalnom vijeću ističu kako je veliki problem da je ovaj nacrt rađen bez sudjelovanja predstavnika nacionalnih manjina.

Kontinuirana primjedba HNV-a jest da pojedine državne institucije iz svojih aktivnosti u potpunosti isključuju ili ne prepoznaju potrebu za uključiti predstavnike nacionalnih manjina kada se provodi neka aktivnost koja se tiče ostvarivanja prava ili položaja nacionalnih manjina.

Kultura je jedno od četiri izvorna područja djelovanja nacionalnih vijeća te je iznimno važna za očuvanje kulturnog identiteta nacionalnih manjina. U tome smislu, bez sudjelovanja nacionalnih manjina u radnim skupinama koje prave ovakve nacrte jasno je rezultiralo prijedlogom nacrta koji nacionalne manjine ili ne prepoznaje ili će pojedina rješenja koja predlaže i sugerira smatramo, biti iznimno štetna po položaj nacionalnih manjina, upozoravaju u HNV-u.

Jedno od takvih rješenja jesu i takozvane afirmativne mjere za medije i nakladničke kuće koji svoje sadržaje plasiraju na ćirilici. «Ukoliko se ostvare prijedlozi iz strategije kojima se predviđaju porezne olakšice za medije i nakladničke kuće koje tiskaju recimo knjige na ćirilici, nasuprot medijima i nakladničkim kućama koje rabe latinicu, govorimo svo vrijeme o srpskom jeziku i latinici, predviđa se recimo obveza elektroničkih medija da titlove koje stavljaju na zaslone i na strane sadržaje budu na ćirilici, a zakonska će biti obveza da 50 posto titlova bude na ćirilici. Ukoliko se ovi prijedlozi ostvare, gotovo je izvjesno da će latinično pismo biti posve protjerano iz javnog prostora u Srbiji», ocjenjuje Darko Sarić Lukendić, predsjednik IO HNV.

Budući da najveći broj pripadnika nacionalnih manjina koristi latinično pismo i budući da gotovo svaki peti građanin Republike Srbije nije srpskog etničkog podrijetla, jasno je da će ova vrsta, nazovimo to pokušajem zaštite ćiriličnog pisma kako je to prezentirano i što je pravna formulacija, zapravo rezultirati isključivanjem ili težom dostupnošću onih medijskih i kulturnih sadržaja, koji se objavljuju na području u Srbiji na srpskom jeziku.

«Manjinama se često zamjera ili pokušava imputirati i svojevrsna getoizacija. Ovakvim činom zapravo, republičke vlasti tjeraju manjine u getoizaciju. Nije riječ o tome da to manjine žele, već se na ovaj način potiskuju iz javnog prostora, isključuju jer im čine teže dostupnim pojedine sadržaje koji se objavljuju na jeziku većinskog naroda».

Smatramo da je ovakva odrednica iznimno štetna i da svakako neće pridonijeti daljnjem razvitku kulture i međusobnih kulturnih utjecaja, jer mi smo ipak multikulturno društvo, podsjeća Sarić Lukendić.

HNV je u propisanom roku dostavilo pismenu primjedbu u kojoj se traži da se ove odredbe brišu iz Nacrta strategije. Svakako da pozdravljamo ideju da se radi na planu očuvanja i promocije ćiriličnog pisma i srpske kulture. To je posve normalno i očekivano. Ali očekivati da će administrativne i restriktivne mjere biti mehanizmom kojim se to može postići, u HNV-u ocjenjuju pogrešnim.

«Da je strategijom predviđena stanovita medijska ili promidžbena kampanja, aktivnosti kojima se popularizira ćirilica, to je nešto što bismo mi svakako pozdravili. Međutim, ukoliko se jednim rigidnim administrativnim zakonskim pristupom jednima nameću porezna opterećenja tako što se drugima ona umanjuju jer koriste ćirilicu, smatramo da će se time samo stvarati dodatni antagonizam, što je posve nepotrebno i posve štetno, ako govorimo o zajedničkom suživotu u Srbiji».

«Također je važno reći da je proteklog tjedna održana sjednica Koordinacije nacionalnih vijeća gdje je jedna od točaka dnevnoga reda bio pokušaj zajedničkog nastupa spram ministarstva kulture i artikulacija jednog dopisa u kojem ćemo zajednički tražiti izmjene Nacrta. Naši prijedlozi, osim što su dostavljeni izravno u ime HNV-a, u dobroj mjeri su inkorporirani i u zajednički prijedlog Koordinacije. Smatramo da će na taj način naši prijedlozi imati veću težinu».

Sarić Lukendić ukazuje na svojevrsnu paralelu – Ministarstvo kulture i informiranja upravo je završilo javnu raspravu o Nacrtu strategije razvoja kulture Republike Srbije od 2017.-2020. Istodobno je u planu priprema izrade Strategije razvoja informiranja i u tu radnu skupinu su pozvana nacionalna vijeća dati jednoga predstavnika. «Isto ministarstvo, isto osoblje, ista administracija, u izradi jedne strategije poziva manjine dati predstavnika, što bih pozdravio kao primjer dobre prakse. S druge strane u izradu druge strategije uopće nismo pozvani, što bih izrazito kritikovao kao primjer loše prakse jer nacionalne manjine žele sudjelovati u procesu donošenja odluka, nacionalne manjine su čini mi se vrlo dobro integrirane u srbijansko društvo, napose hrvatska manjina. U tome smislu, trebali bismo sudjelovati u svim procesima koji se nas tiču».


 


Pogledajte foto galeriju