Ime i prezime	Mr. Josip Ivanović
Svojstvo	Predstavnik institucije
Ispred	Hrvatskog akademskog društva
Funkcija u HNV-u	član Vijeća
Druge funkcije i članstva van HNV-a	Senator Hrvatskog akademskog društva, član UO fonda "Bela Gabrić", član Hrvatskog informatičkog centra, član Hrvatske čitaonice
Datum i mjesto rođenja	16.03.1945. u Somboru
Osobni email	josivan@eunet.yu
Poslovni email
Završena stručna sprema	Magistar znanosti
Jezici	Mađarski, engleski, ruski
Kratka biografija	Josip Ivanović je rođen 16. ožujka 1954. godine u Somboru od oca Đure sina Đure i Roze rođ. Kubik i od majke Mande kćeri Franje Palić i Marije rođ. Mironicki. Još u njegovom djetinjstvu mu se obitelj preselila u Suboticu, u potrazi za boljim mogućnostima za svoju djecu. Ima još dva brata i jednu sestru: Antun rođen 1940, Roza rođena 1942. i Roko rođen 1947. godine. Osnovnu i srednju školu (klasičnu gimnaziju) je završio u Subotici, gdje je stalno i nastanjen. Vojni rok je odslužio 1973. godine u Karlovcu u Hrvatskoj. Nakon povratka iz vojske studirao je filozofiju na Filozofsko-teološkom institutu u Đakovu do 1976. godine, nakon čega je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao pedagogiju i sociologiju, gdje je i diplomirao 1981. godine. Na istom Fakultetu je odmah od jeseni 1981. godine upisao i postdiplomski studij iz područja pedagogijskih znanosti. Nakon dvogodišnjeg studija i položenih odgovarajućih ispita izradio je i obranio magistarski rad. Oženio se 11. srpnja 1981. godine sa Erzsébet Toldi, koja je rođena 31. ožujka 1955. godine u Subotici od oca Miklósa sina Ferenca i Julianne rođ. Wiestenwelt i od majke Erzsébet kćeri Gábora Grafjodi i Margite rođ. Theiss. Supruga je nakon završene gimnazije u Subotici, na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, završila studij matematike, te stekla stručni naziv diplomirani matematičar, a kasnije položivši stručni ispit stekla je zvanje profesora matematike. Prvo zapošljavanje nakon diplome bilo je u OŠ „Sonja Marinković” u Subotici u svojstvu školskog pedagoga. Bio je u to vrijeme među prvim svršenim školskim pedagozima u Subotici. Utirao je put razvoju stručnih službi u osnovnim, a kasnije i u srednjim školama. Prvo dijete - kći Marija rođena je 30. lipnja 1982. godine, druga kći - Margareta je rođena 9. srpnja 1983. godine. Svibnja mjeseca sljedeće godine započeo je izgradnju nove obiteljske kuće na mjestu porušene stare. Te iste 1984. godine promijenio je i radno mjesto. Budući da je bio stručno prilično aktivan, predložen je i izabran u jednom mandatu i za predsjednika Društva pedagoga Subotice (1984-1986). Tako je u Subotici postao priznat u stručnim krugovima te je pozvan formirati stručnu službu u Kemijsko-tehnološku srednju školu „Lazar Nešić” u Subotici. U međuvremenu 12. studenog 1985. godine naglo i nenadano mu umire otac. Treće dijete - sin Josip rođen je 13. veljače 1987. godine. Pred komisijom u sastavu: dr. Ivan Dumbović, docent; dr. Vlatko Previšić, izv. prof. i dr. Valentin Puževski, red. prof. dana 31. listopada 1989. godine obranio je magistarski rad i stekao stručni naziv magistra pedagogijskih znanosti. Od 1984. do 1990. godine, do prestanka izlaženja, bio je član Izdavačkog savjeta pedagoškog časopisa na mađarskom jeziku „Oktatás és nevelés” (Obrazovanje i odgoj). Bio je član i Općinske komisije za prijevremeni i odloženi polazak djece u osnovnu školu u dva mandata. Tijekom svoje radne prakse, pored pohađanja postdiplomskog studija, polagao je i položio stručni ispit za nastavnike i suradnike u Pedagoškom zavodu Vojvodine u Novom Sadu. Od 21. kolovoza 1989. godine pozvan je da vodi i razvija jedan složeni zadružni sistem, te je proveo jedan mandat na poslovima i radnim zadacima direktora Složene zadruge „Intell” u Subotici (bila je to firma za intelektualne usluge, a u svom sastavu je imala dvije stambene, dvije štedno-kreditne i jednu potrošačku zadrugu). Kroz trajanje ovoga mandata dolazi do zaključka da je ipak prije svega poziv prosvjetnog radnika njegov pravi životni poziv, pa kada se za to ukazala prilika, prešao je za profesora u gimnaziju „Svetozar Marković” u Subotici, gdje je na mađarskom nastavnom jeziku predavao filozofiju, a kasnije na mađarskom i srpskom jeziku sociologiju, što radi (sada već honorarno) do današnjeg dana. I u vremenu izbivanja kratkog izbivanja iz prosvjete, cijelo vrijeme je držao po nekoliko sati nastave tjedno kao vanjski suradnik. Tako je stekao u nastavi veoma bogato iskustvo: - Na Radničkom univerzitetu „Veljko Vlahović” u Subotici, kao vanjski suradnik predavao je na mađarskom jeziku predmet Osnove marksizma u periodu od 1982. do 1989. godine. - U Kemijsko-tehnološkoj srednjoj školi „Lazar Nešić” u Subotici, gdje je bio školski pedagog, predavao je na mađarskom i srpskohrvatskom jeziku predmet Psihologija u periodu od 1984. do 1989. - U gimnaziji „Svetozar Marković” u Subotici je prvo predavao na mađarskom jeziku predmet Filozofija (1992-1994), a kasnije (sve do danas) predaje predmet Sociologija na mađarskom i srpskom jeziku. - U Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji „Paulinum” u Subotici predavao je na hrvatskom (to je u Subotici jedina škola sa hrvatskim nastavnim jezikom!) jeziku predmete: Sociologiju od 1989. godine do danas, Filozofiju od 1990. godine do danas, Psihologiju od 1991. godine do danas, Informatiku i računarstvo od 1994. do 1997. godine i Latinski jezik u periodu 1992. do 1994. godine. - Od 1994. godine na molbu direktora Pedagoške akademije priskače u pomoć i drži predavanja iz predmeta Opća pedagogija i Didaktika. Predmet Opća pedagogija nastavio je predavati i kada se akademija transformirala u Višu školu za obrazovanje odgajatelja. Na osnovu odluke Nastavničkog vijeća Više škole za obrazovanje vaspitača u Subotici od 20. veljače 1995. godine izabran je u zvanje profesora više škole za predmete: Opća pedagogija i Porodična pedagogija. Ove predmete je vodio na srpskom i mađarskom nastavnom jeziku do 1996. godine. Od 1994. godine krenuo je sa radom i Teološko-katehetski institut Subotičke biskupije sa svoja dva odjela u Subotici i u Novom Sadu (to je studij u trajanju od 8 semestara), gdje je prihvatio vođenje kolegija: Pedagogija, Didaktika i Sociologija. Ovu nastavu izvodi na hrvatskom nastavnom jeziku, a kolegij Sociologija i na mađarskom nastavnom jeziku. Ove poslove radi do današnjega dana. U međuvremenu, s obzirom da ima dosta bogato školsko iskustvo, imenovan je za tajnika spomenutog Instituta, tako da ga je praktički ustrojio kao visokoškolsku instituciju, i ove poslove radi do današnjega dana. Od 1995. godine izabran je za pročelnika Znanstveno-istraživačkog odjela Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović” u Subotici, koju dužnost također obnaša do danas. S grupom intelektualaca početkom 1997. godine osniva Inicijativni odbor za osnivanje Hrvatskog akademskog društva čiji je bio predsjednik. Konačno, na osnivačkoj skupštini 25. studenog 1998. godine osniva se Hrvatsko akademsko društvo čiji je postao i prvi predsjednik. Hrvatsko akademsko društvo razvilo je veoma razgranatu djelatnost na više područja, putem svojih sekcija, podsekcija, stalnih i privremenih odbora. Josip Ivanović osobno je vodio, i to činim do danas, Odbor za profesionalnu orijentaciju (skrb i organizacija mladeži koja studira u Republici Hrvatskoj). Preko Hrvatskog akademskog društva djelovao je i kroz Forum hrvatskih institucija i organizacija Vojvodine, putem čega je došao u doticaj gotovo sa svim institucijama i organizacijama i dijelovima našega naroda diljem Vojvodine. Od 1998. godine je u radnom odnosu na nastavnom odjeljenju u Subotici Učiteljskog fakulteta u Somboru, Univerziteta u Novom Sadu, gdje vodim vježbe iz kolegija Opća pedagogija, Školska i porodična pedagogija i Didaktika. Autor je većeg broja stručnih i znanstvenih radova objavljenih u domaćoj i stranoj periodici ili u zbornicima znanstvenih i stručnih skupova. Član je više radnih i konzultativnih tijela: - član je Vladine komisije za organizaciju i ostvarivanje vjerske nastave u školama Republike Srbije (koju je osnovao osobno pokojni premijer dr. Zoran Đinđić), - tajnik je Savjeta Ministarstva vjera Republike Srbije, - član je Komisije za razvoj školskog programa Ministarstva prosvete i sporta Republike Srbije, - tajnik je Katehetskog vijeća Biskupske konferencije Srbije i Crne Gore, - tajnik je Inicijativnog odbora za osnivanje Katoličkog teološkog fakulteta na razini BK SCG, - tajnik je Komisije za pastoralni plan BK SCG, - član je senata Hrvatskog akademskog društva, - član osnivač je Fonda za pomoć učenicima i studentima „Bela Gabrić”, - član osnivač je Hrvatskog informatičkog centra, - član osnivač je Hrvatske čitanonice, - tajnik je Katehetskog vijeća Subotičke biskupije, - u više mandata je bio član Pastoralnog vijeća Crkvene općine svete Terezije u Subotici (to je katedralna župa) a u ovom mandatu je Načelnik toga vijeća. Na elektorskoj skupštini 15. prosinca 2002. godine izabran je za vijećnika Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine, a na konstitutivnoj sjednici održanoj 25. siječnja 2003. godine izabran je za prvog predsjednika ovog Vijeća. U Subotici, 18. veljače 2003. godine