Kultura

Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“ kulturna je udruga iz Subotice. Osnivačka skupština Hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva „Bunjevačko kolo“ održana je 18. I. 1970. u Velikoj vijećnici Gradske kuće pred 354 člana osnivača. Bila je to nakon 1956. prva, a u sljedećih dvadesetak godina i jedina kulturna udruga Hrvata u Subotici. Danas su posebno aktivni ansambl narodnih plesova i pjesama pri folklornom odjelu, zatim glazbeni, likovni, dramski i odjel za manifestacije, a najbrojniji je folklorni ansambl, koji se sastoji od reprezentativnoga i dječjega te ukupno ima više od 200 članova. S njim surađuje i glazbeni odjel, koji se sastoji od tamburaškoga orkestra i orkestra tradicijskih instrumenata. Folklorni odjel ima ogranak u Žedniku (od 1995.). HKC „Bunjevačko kolo“ najbrojnije je hrvatsko društvo u Vojvodini: iako se broj članova mijenja iz godine u godinu, u njemu djeluje između 300 i 500 članova različite dobi (od predškolske do umirovljeničke), naobrazbe (od članova s nižom stručnom spremom do doktora znanosti) i socijalne strukture (intelektualci, poljoprivrednici, radnici i dr.).

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec“ kulturna udruga je iz Tavankuta, osnovana ujesen 1946. godine. Društvo je glavni nositelj kulturnih događaja u Tavankutu. Danas ima više od 300 članova, okupljenih u pet sekcija (folklorna, tamburaška, slamarska, dramska, literarno-novinarska) i nastoje raditi na očuvanju, njegovanju i stvaralačkom razvoju kulturne baštine svojih predaka priređivanjem folklornih priredaba, njegovanjem glazbene baštine, okupljanjem slamarki te predstavljanjem kulturne tradicije i stvaralaštva bunjevačkih Hrvata u zemlji i inozemstvu.

Hrvatska čitaonica je kulturna udruga iz Subotice, utemeljena 12. II. 2002. radi prikupljanja, čuvanja, praćenja i proučavanja knjiga, časopisa, novina, arhivske, filmske i druge dokumentacije i građe iz narodne i duhovne povijesti te suvremenih zbivanja u području književnosti i umjetnosti Hrvata u Vojvodini. Bavi se organiziranjem znanstvenih skupova, književnih večeri i javnih tribina s tematikom iz povijesti, života i događaja na vjerskom i kulturnom polju te obilježava obljetnice kulturnih djelatnika i književnika iz mjesne hrvatske povijesti. Čitaonica ima razvijenu nakladničku djelatnost: objavila je četrdesetak knjiga, zbornika i hrestomatija, pri čemu dio čine knjige za djecu, napose slikovnice. Među prvima je pokrenula i izdavanje zvučne edicije – na desetak nosača zvuka snimljene su narodne pripovijetke koje je zapisao Balint Vujkov te radijske drame ovdašnjih hrvatskih autora. Snimljeno je nekoliko dokumentarnih filmova te u bačkih Hrvata prvi animirani film za djecu Čukundidino zrno ora prema motivima bunjevačke narodne pripovijetke. Prva predsjednica udruge bila je Katarina Čeliković. Sjedište je udruge u spomen-kući Bele Gabrića u Subotici.

Hrvatska glazbena udruga „Festival bunjevački pisama“ kulturna je udruga iz Subotice, utemeljena je 24. XI. 2009. s ciljem očuvanja i popularizacije glazbene kulturne baštine, njezinog unaprjeđivanja te edukacije građana, napose djece i mladih, o značaju čuvanja, zaštite i unaprjeđenja glazbene kulture i umjetnosti Hrvata – Bunjevaca. U sklopu Udruge djeluje Dječji festivalski tamburaški orkestar koji svira na Smotri dječjih pjevača i zborova, a tijekom godine nastupa i na raznim manifestacijama hrvatskih udruga kulture. Veliki festivalski tamburaški orkestar nositelj je izvedbe na Festivalu bunjevački pisama, a utemeljen je iste, 2001., godine kada i sam Festival. Članovi tamburaškog orkestra ujedno su i učenici Glazbene škole u Subotici te polaznici škole tambure pri Udruzi. Osim pratnje solista na spomenutom festivalu, imaju i samostalne nastupe u raznim kulturnim događajima.

Hrvatsko-bunjevačko kulturno umjetničko društvo „Lemeš“ kulturna je udruga iz Lemeša (srp. Svetozar Miletić). Slijednica je mjesnog Kulturno-umetničkog društva „Bratstvo – jedinstvo“, utemeljenog 1986. godine; premda se kulturne aktivnosti u selu mogu pratiti još od konca 70-ih godina 20. st. KUD „Bratstvo – jedinstvo“ uspješno djeluje do 1990. godine kada dolazi do naglog smanjivanja članstva i prestanka aktivnosti. Četiri godine kasnije Društvo organizira prvu seosku dužijancu, a sljedeće godine i svečanu svetu misu zahvalnicu za plodove zemlje. Članstvo se znatno povećava 2000. godine. U čast 250-e obljetnice postojanja sela, Društvo mijenja ime u „Lemeš“ 2002. godine, pri čemu isprva nastupa kao Kulturno umjetničko društvo Lemeš, katkad i kao Bunjevačko kulturno umjetničko društvo „Lemeš“, a tek je 2006. završena i formalna promjena imena u Hrvatsko-bunjevačko kulturno umjetničko društvo „Lemeš“. Udruga je sudjelovala na brojnim smotrama, festivalima i folklornim priredbama u zemlji i Hrvatskoj.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Jelačić“ kulturna je udruga iz Petrovaradina osnovana 25. studenog 2003. godine, a pravno registrirana 8. ožujka 2004. godine s ciljem očuvanja kulturnog identiteta petrovaradinskih Hrvata. Ispočetka, rad Društva bio je vidljiv u nastupima već postojećeg vokalno-instrumentalnog sastava „Patoka“ čiji su umjetnici bili među prvim članovima Društva. Nedugo nakon toga osnovana je pjevačka sekcija koja prerasta u ozbiljan višeglasni mješoviti pjevački zbor koji njeguje širok repertoar skladbi tradicionalno-narodnog, klasičnog i liturgijsko-crkvenog karaktera. Tijekom 2005. s radom počinje i škola tambure, a ubrzo se osniva orkestar koji djeluje u dvjema skupinama: dječjoj i omladinskoj. Društvo, također, posjeduje aktivan dramski odjel, a osim u području umjetnosti aktivno je i u području sporta.

Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Matoš“ kulturna je udruga iz Plavne utemeljena 17. I. 2008., kao prva hrvatska kulturna udruga u tom mjestu; djeluje na području kulture, prosvjete, umjetnosti i znanosti radi očuvanja, njegovanja i širenja duhovnih dobara hrvatske nacionalne zajednice. Dobila je naziv prema znamenitom hrvatskom književniku Antunu Gustavu Matošu, čiji je otac rođen u Plavni, a njegov djed, „meštar“ Grgo, bio je u Plavni dvadesetak godina učitelj i kantor. Društvo je tijekom prve godine svoga postojanja pokrenulo rad nekoliko odjela: folklorni, literarno-dramski, povijesno-istraživački, komorni pjevački zbor i tamburaški sastav. Jedno od glavnih područja djelovanja Društva jest rad na oživljavanju i predstavljanju glazbenih djela dr. Josipa Andrića, čija je majka rođena u Plavni, a i on sam često je boravio u tom mjestu te mu je posvetio i operetu Na vrbi svirala. Od 2009. Društvo organizira manifestaciju Dani Antuna Gustava Matoša i dr. Josipa Andrića, a otvorilo je i vlastitu knjižnicu i čitaonicu.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Silvije Strahimir Kranjčević“ kulturna je udruga iz Berega te najstarije hrvatsko društvo u bačkom Podunavlju koje neprekinuto djeluje od 1947. godine. Kroz povijest imalo je nekoliko sekcija – najistaknutiju kazališnu sekciju s velikim brojem predstava i gostovanja te, u pojedinim razdobljima, glazbenu, recitatorsku, predavačku, fotoamatersku, šahovsku sekciju. Od sredine 60-ih godina 20. st. intenzivno se razvija folklorna sekcija, a 1991. godine postavlja koreografiju „Bereški svatovi“ koja se i danas s uspjehom izvodi. Od 2000. godine Društvo intenzivno surađuje s više kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske. Svoj današnji naziv Društvo nosi od 2004. godine kada mu je vraćen hrvatski predznak. Kroz povijest društvo je okupljalo između 50 i 200 aktivnih članova.